Energetska obnova višestambenih zgrada

Obnovljene zgrade imaju manje energetske potrebe, podižu kvalitetu života i boravka u njima, više vrijede, duže traju  i mijenjaju vizure svojih sredina

U Hrvatskoj kao u i cijeloj Europskoj uniji gotovo 50 posto konačne potrošnje energije upotrebljava se za grijanje i hlađenje, od čega 80 posto u zgradama. Europa nastoji na različite načine reducirati emisije štetnih plinova i usporiti klimatske promjene, a za to je ključan sektor energetike.

Zgrade koje provode sveobuhvatnu obnovu imaju priliku unaprijediti mehaničku otpornost i stabilnost, sigurnost u slučaju požara te osigurati zdrave unutarnje klimatske uvjete. Takve zgrade nakon obnove postaju zdravije, sigurnije te ugodnije za boravak i rad.

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine zaduženo je za politiku energetske učinkovitosti u zgradarstvu.

Do lipnja 2024. godine kroz natječaje Ministarstva te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost obnovljeno oko 16.000 kućanstava u višestambenim zgradama.

Posljednji natječaj Ministarstva financiran sredstvima NPOO-a bio je otvoren za prijave do 3. lipnja 2024. godine. Na poziv je zaprimljeno 565  projekata energetske obnove višestambenih zgrada, za što je traženo više od 370 milijuna eura.

Budući da alokacija Poziva iznosi 94,2 milijuna eura, postotak traženih bespovratnih sredstava u odnosu na sredstva poziva iznosi gotovo 400 posto. Za očekivati je kako će verifikacija i odabir projektnih prijedloga trajati okvirno četiri mjeseca, a potom slijedi donošenje Odluka o financiranju te postupak ugovaranja.

Pozivom je predviđeno sufinanciranje izrade projektne dokumentacije i energetska obnova postojećih višestambenih zgrada neoštećenih u potresima te onih koje su bile oštećene u potresima 22. ožujka te 28. i 29. prosinca 2020. godine na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, no u međuvremenu su već proveli obnovu od potresa.

Cilj Poziva je provođenje integralne energetske obnove, dubinske obnove i sveobuhvatne obnove višestambenih zgrada koja će rezultirati uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH, nd) (kWh/god) od najmanje 50 posto u odnosu na stanje prije obnove na razini svakog projektnog prijedloga. Iznimno, zgrade upisane u Registar kulturnih dobara RH (kao pojedinačno zaštićeno nepokretno kulturno dobro ili kao dio kulturno-povijesne cjeline), koje ne mogu ostvariti gore spomenuti uvjet, trebaju ostvariti uštede primarne energije (Eprim) na godišnjoj razini od najmanje 30 posto u odnosu na stanje prije obnove, također na razini svakog pojedinog projektnog prijedloga.

Prihvatljive aktivnosti za sufinanciranje su: izrada projektne dokumentacije, energetska obnova, upravljanje projektom i administracija te promidžba i vidljivost, dok stope sufinanciranja prihvatljivih troškova ovise o kategoriji obnove: 85-100 posto za aktivnosti izrade projektne dokumentacije i upravljanje projektom i administraciju, 60-80 posto za aktivnost energetske obnove, dok stopa sufinanciranja za aktivnost promidžbe i vidljivosti iznosi fiksnih 85 posto.

Uz mjere energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije, Pozivom se ujedno podupire povećanje potresne otpornosti zgrade, povećanje sigurnosti u slučaju požara, osiguranje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, mjere za osiguranje pristupačnosti osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, mjere ugradnje elemenata zelene infrastrukture, održive urbane mobilnosti i elektromobilnosti.
 
S obzirom na veliku zainteresiranost građana za energetsku obnovu višestambenih zgrada osigurana su dodatna europska i nacionalna sredstva te se u narednom razdoblju očekuje objava novih poziva.
Više informacija o ovoj temi dostupno je na internetskim stranicama Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.