Izvršavanje kazne zatvora

Osobe osuđene na kaznu zatvora do šest mjeseci upućuju se u zatvore najbliže mjestu prebivališta, a u slučaju izrečenih duljih kazni najprije u Centar za dijagnostiku u Zagrebu

Svrha izvršavanja kazne zatvora je osposobljavanje zatvorenika za život u skladu sa zakonom i društvenim pravilima uz poštovanje dostojanstva osobe i čovječno postupanje prema osobi koja se nalazi na izdržavanju kazne zatvora.

Kazna zatvora izvršava se u zatvorima i kaznionicama, koje su posebne ustrojstvene jedinice ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa - Uprave za zatvorski sustav i probaciju.

U Centru za dijagnostiku u Zagrebu obavljaju se poslovi medicinske, socijalne, psihološke, pedagoške i kriminološke obrade zatvorenika u svrhu njihove klasifikacije, donošenja prijedloga pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora te predlaganja kaznenog tijela u kojem će zatvorenik nastaviti izdržavati kaznu zatvora.
 
Poslovi izvršavanja kazne zatvora u nadležnosti su i djelokrugu ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa i suca izvršenja.

Upućivanje na izdržavanje zatvorske kazne

Upućivanje na izdržavanje kazne zatvora u nadležnosti je suca izvršenja nadležnog županijskog suda.

Osobu osuđenu na kaznu zatvora u trajanju do šest mjeseci, ili kojoj preostali dio kazne iznosi do šest mjeseci, sudac izvršenja rješenjem će uputiti na izdržavanje kazne zatvora u zatvor najbliži mjestu prebivališta.

Osobu osuđenu na kaznu zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci, ili kojoj preostali dio kazne iznosi više od šest mjeseci, sudac izvršenja rješenjem će uputiti u Centar za dijagnostiku u Zagrebu gdje se obavlja medicinska, socijalna, psihološka, pedagoška i kriminološka obrada zatvorenika.

U Centru za dijagnostiku u Zagrebu boravi se u prosjeku četiri tjedna te se na temelju obavljenih poslova utvrđuje klasifikacija zatvorenika, donosi prijedlog pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora i predlaže kazneno tijelo u kojem će zatvorenik izdržavati kaznu zatvora.
 
Odluku o kaznenom tijelu (zatvoreni, poluotvoreni ili otvoreni uvjeti) u kojem će zatvorenik nastaviti izdržavati kaznu zatvora donosi Središnji ured Uprave za zatvorski sustav i probaciju.

Posjeti

U kaznionicama su posjeti zatvorenicima organizirani sukladno Zakonu o izvršavanju kazne zatvora, Pravilniku o pogodnostima zatvorenika, Kućnom redu kaznionice i Rasporedu dnevnih aktivnosti.

U zatvorima su posjeti zatvorenicima kojima je određen istražni zatvor organizirani sukladno Pravilniku o kućnom redu u zatvorima za izvršavanje istražnog zatvora, a posjeti zatvorenicima sukladno Zakonu o izvršavanju kazne zatvora, Kućnom redu zatvora i Rasporedu dnevnih aktivnosti.

Zatvorenike u kaznionici mogu posjećivati članovi obitelji i druge osobe, uz odobrenje upravitelja kaznionice, sukladno Zakonu o izvršavanju kazne zatvora.

Zatvorenike koji kaznu izdržavaju u zatvoru  i prekršajno kažnjene osobe mogu posjećivati članovi obitelji i druge osobe, uz odobrenje upravitelja zatvora.

Zatvorenicima kojima je određen istražni zatvor i osobe u prekršajnom zadržavanju mogu posjećivati samo osobe koje imaju odobrenje istražnog suca ili predsjednika sudskog vijeća.

Paketi i novac

Zatvorenik ima pravo jedanput mjesečno i prigodom blagdana primati paket s dopuštenim stvarima od članova obitelji, a po odobrenju upravitelja i druge osobe. Novac zatvorenici ne mogu primati direktno od posjetitelja ili u pismima, nego ga mogu primati i slati posredovanjem kaznionice, odnosno zatvora.

Paketi s dopuštenim stvarima se mogu predati tijekom posjeta ili poslati poštom. U paketu mora biti priložen popis sadržaja paketa po vrsti i količini te naznačeno ime i prezime zatvorenika kojemu je paket namijenjen.

Ako se prilikom pregleda paketa pronađu stvari čiji primanje nije dopušteno, one će biti oduzete uz potvrdu.

Sve ostale informacije bitne osobama na izdržavanju kazne zatvora - od zaštite njihovih prava, premještaja do uvjetnog otpusta - možete pronaći u brošuri Priručnik za zatvorenike pod Dodatne informacije.

Izdržavanje kazne zatvora za strane državljane u RH

Sukladno Zakonu o izvršavanju kazne zatvora, strani državljani tijekom izdržavanja kazne zatvora imaju izjednačena prava s pravima državljana Republike Hrvatske koji se nalaze na izdržavanju kazne zatvora.

Zatvorenici strani državljani u RH:
  • koji su na izdržavanju kazne zatvora
  • kojima je određen istražni zatvor
  • koji su prekršajno kažnjeni
  • koji su u postupku transfera
  • se nalaze u ekstradicijskom pritvoru radi izručenja
imaju pravo i dopisivati se i razgovarati s diplomatskim i konzularnim predstavnikom svoje zemlje ili države koja štiti njegova prava.

Nakon prijama zatvorenika - stranog državljana u kazneno tijelo, zatvor, odnosno, kaznionica odmah putem Ministarstva vanjskih i europskih poslova obavještava nadležno konzularno predstavništvo.

Programi tretmana zatvorenika i maloljetnika

Zakon o izvršavanju kazne zatvora primarno je orijentiran rehabilitacijski, a individualizacija kazne postiže se kroz pojedinačni program izvršavanja kazne koji obuhvaća opće i posebne programe tretmana.

U kaznionicama i zatvorima organizirane su različite aktivnosti kroz koje se ocjenjuju postignuća zatvorenika u pojedinom segmentu te procjenjuje uspješnost provedbe pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora (PPIKZ).

Opći programi tretmana provode se kroz radni angažman, organizirano provođenje slobodnog vremena i izobrazbu zatvorenika. Opći programi tretmana primjenjuju se prema svim zatvorenicima.

Pojedinačni program izvršavanja kazne zatvora - PPIKZ

Ostvarivanje uvodno opisane svrhe izvršavanja kazne zatvora podrazumijeva da se izvršavanje kazne zatvora zasniva na rehabilitacijskom pristupu, što pretpostavlja individualizaciju kazne kroz pojedinačni program izvršavanja kazne zatvora te niz specijaliziranih programa tretmana za selekcionirane skupine zatvorenika.

Pojedinačni program izvršavanja kazne zatvora - PPIKZ:
  • izrađuje se individualno za svakog zatvorenika sukladno njegovim tretmanskim potrebama, obvezama, odgovornostima te stupnju rizičnosti
  • sastoji se od pedagoških, radnih, zdravstvenih, psiholoških, socijalnih i sigurnosnih postupaka, primjerenih osobinama i potrebama pojedinog zatvorenika i mogućnostima kaznenog tijela
  • izrađuje se u prijamnim odjelima kaznenih tijela uvažavajući prijedlog Centra za dijagnostiku u Zagrebu i mogućnosti kaznenog tijela u roku od 30 dana nakon nastupa na izdržavanje kazne
  • donosi ga upravitelj na prijedlog stručnog tima kaznenog tijela.
Pojedinačni program izvršavanja kazne zatvora  obuhvaća:
  • smještaj na odjel
  • rad (radni angažman)
  • korištenje slobodnog vremena
  • posebne postupke (obvezno liječenje od ovisnosti, socijalnu, psihološku i psihijatrijsku pomoć, skupni i pojedinačni rad)
  • izobrazbu
  • dodir s vanjskim svijetom
  • pogodnosti (unutarkaznioničke i izvankaznioničke)
  • posebne mjere sigurnosti
  • program pripreme za otpust te pomoći nakon otpusta.

PPIKZ se mijenja u skladu sa zatvorenikovim ponašanjem te uspješnošću izvršavanja pojedinačnog programa i okolnostima koje mogu nastupiti tijekom izvršavanja kazne. Nakon donošenja PPIKZ-a zatvorenik se raspoređuje u tretmansku skupinu, te se daljnji tretman zatvorenika odvija kroz opće i posebne programe tretmana.

Posebni programi tretmana i edukativno-razvojni programi

Posebni programi tretmana primjenjuju se prema specifičnim skupinama zatvorenika (ovisnici o drogama, ovisnici o alkoholu, nasilni delinkventi, seksualni delinkventi i sl.) s ciljem smanjivanja rizika od ponovnog počinjenja kaznenog djela kroz ublažavanje i otklanjanje dinamičkih kriminogenih čimbenika. Određuju se zatvorenicima i maloljetnicima u okviru provođenja pojedinačnog programa izvršavanja kazne zatvora, odnosno pojedinačnog programa postupanja, ovisno o procjeni njihovih kriminogenih rizika i tretmanskih potreba.

Uprava za zatvorski sustav probaciju nastoji da se u kaznenim tijelima osim posebnih programa koji su vezani uz specifične kriminogene čimbenike, osmisle i oni programi koji nisu usmjereni na korekciju ponašanja s obzirom na kazneno djelo, nego zatvorenicima nude usvajanje raznih znanja i vještina, neovisno o njihovim kriminogenim rizicima i potrebama. Ovakvi programi usmjereni su na rješavanje specifičnih problema, ili unaprjeđivanje kvalitete života i međuljudskih odnosa. Ne moraju se provoditi kontinuirano, ali se zainteresiranim zatvorenicima nastoji omogućiti da u njima sudjeluju, sukladno procijenjenim potrebama.

Aktualno se u kaznionicama, zatvorima i odgojnim zavodima primjenjuju sljedeći posebni programi tretmana zatvorenika:

  • tretman ovisnika o drogama:
    • program po modelu modificirane terapijske zajednice, odnosno klubova liječenih ovisnika (KLO)
    • program pod nazivom "Prevencija ovisničkog recidiva treningom i osnaživanjem" (PORTOs)
  • tretman ovisnika o alkoholu:
    • program po modelu modificirane terapijske zajednice, odnosno klubova liječenih alkoholičara (KLA)
    • program pod nazivom "Osnovni program tretmana osoba s alkoholom uzrokovanim poremećajima" (TALK)
  • tretman počinitelja nasilnih delikata:
    • program ART (eng. "Aggression Replacement Training")
    • program psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja pod nazivom NAS
  • tretman počinitelja seksualnih delikata: program pod nazivom "Prevencija recidivizma i kontrola impulzivnog ponašanja" (PRIKIP)
  • tretman zatvorenika s kaznenim djelom iz prometa
  • trening socijalnih vještina pod nazivom: "Jačanje unutarnje snage" - Trening socijalnih vještina (JUS-TSV)
  • pilot program Psihosocijalni tretman ovisnika o kockanju
Od edukativno-razvojnih programa provode se:
  • "Zatvorenik kao roditelj"
  • "Vozač - čimbenik sigurnosti u prometu".

Rad zatvorenika

Radno sposobni zatvorenici imaju pravo na rad u skladu s vlastitim mogućnostima i mogućnostima kaznionice, odnosno zatvora.
 
Uvažavajući zdravstvene sposobnosti, stečena znanja i vještine zatvorenika, uspješnost ostvarivanja pojedinačnog programa, sigurnosnu procjenu te iskazani stvarni interes za radnim angažmanom, nastoji se radno rasporediti što veći broj zatvorenika, sukladno mogućnostima zatvora/kaznionice.
 
Rad zatvorenika većinom je organiziran u okviru radionica u kaznionicama i zatvorima. U njima se obavljaju poslovi obrade drva i metala, ugostiteljstva, poljoprivrede, održavanja, eksploatacija šljunčarenja, pijeska i kamena, izrade betonske galanterije i slično. Zatvorenici u kaznionicama i zatvorima također obavljaju i pomoćno-tehničke poslove poput održavanja čistoće i urednosti prostorija i kruga kaznionice/zatvora, pranja vozila, ličenja, pomoćnih poslova u praonici rublja, kuhinji, skladištu, zatvorskoj radionici i slično.
 
Sukladno Zakonu o izvršavanju kazne zatvora, zatvorenike je moguće zaposliti kod drugog poslodavca izvan kaznionice/zatvora, a moguće je zatvoreniku omogućiti i nastavak obavljanja vlastite gospodarske i druge djelatnosti. Poslovi koje zatvorenici najčešće obavljaju izvan kaznionice/zatvora su pomoćni poslovi u drvnoj industriji, građevinarstvu, uređenju okoliša, poslovi utovara-istovara, poljoprivredni poslovi i slično.
 
Zatvorenik ima pravo na rad ako želi, ali radni angažman nije obveza. Za vrijeme rada zatvorenik ostvaruje pravo na naknadu za rad i godišnji odmor.

Izobrazba zatvorenika i maloljetnika

Opismenjavanje i izobrazba zatvorenika i maloljetnika je aktivnost koja se provodi u okviru općih programa tretmana i maloljetnika kojim se omogućava kvalitetnija integracija u društvo, povećava zapošljivost i smanjuje vjerojatnost pojave recidivizma.
 
Tijekom izvršavanja kazne zatvora zatvorenici imaju pravo na izobrazbu. Vrsta i oblik izobrazbe se utvrđuje Pojedinačnim programom izvršavanja kazne zatvora, a ovisi o sposobnostima i sklonostima zatvorenika, trajanju kazne i drugim okolnostima značajnim za ostvarivanje svrhe izvršavanja kazne te mogućnostima kaznionice, odnosno zatvora.
 
Kaznionica, odnosno zatvor u skladu sa svojim mogućnostima organizira osnovnu i strukovnu izobrazbu i stjecanje dodatnih radnih vještina zatvorenika. Izobrazba se organizira u kaznionici, odnosno zatvoru i izvan kaznionice, odnosno zatvora, u skladu s općim propisima.
 
Kaznionica, odnosno zatvor, organizira osnovno školovanje do dvadeset jedne godine života zatvorenika koji nemaju završenu osnovnu školu. Opismenjavanje nepismenih zatvorenika organizira se neovisno o životnoj dobi.
 
Nakon završene izobrazbe, odnosno dijela izobrazbe, zatvoreniku se daje svjedodžba iz koje ne smije biti vidljivo da je školovan u kaznionici, odnosno zatvoru.

Zatvoreniku se može omogućiti stjecanje višeg i visokog stupnja izobrazbe na vlastiti trošak ako se program izobrazbe može uskladiti sa sigurnosnim razlozima.

Slobodno vrijeme

Zatvorenicima i maloljetnicima se u slobodno vrijeme, u okviru njihovih interesa te mogućnosti kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda organiziraju različite vrste aktivnosti koje se odnose na sportsko-rekreativne i kulturne sadržaje. Tako se u kaznenim tijelima tijekom godine organiziraju koncerti, kazališne predstave, likovne izložbe, glazbene slušaonice kao i predavanja i tribine o aktualnim sportskim i ostalim događanjima.
 
Također, tijekom godine zatvorenici i maloljetnici mogu se uključiti u rad različitih sekcija, kao što su primjerice, literarno-novinarska, informatička, likovna, glazbena i sportske sekcije (nogomet, košarka, stolni tenis i šah).  U suradnji s udrugama održavaju se različite radionice na kojima zatvorenici mogu naučiti više o kreativnom pisanju, izradi animiranih filmova ili  pripremi kazališnih predstava.
 
Većina sportskih aktivnosti i turnira organizira se unutar kaznenih tijela, no potiče se suradnja i s lokalnim sportskim klubovima. Cilj ovakve suradnje poticanje je zatvorenika i maloljetnika na aktivno sudjelovanje  u procesu izvršavanja kazne zatvora, održavanje kontakta s vanjskim svijetom i pripreme za boravak  na slobodi, kao i upoznavanje lokalne zajednice sa zatvoreničkom populacijom te smanjenje/otklanjanje predrasuda prema njima. 

Dušobrižništvo i vjeroispovijedanje 

Zatvorenici i maloljetnici imaju pravo na vjeroispovijedanje koristeći vlastitu vjersku literaturu i stvari za religijsku uporabu, a također imaju pravo biti u kontaktu s vjerskim službenikom svoje vjerske zajednice.
 
Vjeroispovijedanje i dušobrižništvo za najzastupljenijih vjerskih zajednica uređeno je sporazumima o dušobrižništvu koje pojedina vjerska zajednica potpisuje s Vladom RH na temelju međunarodnih ugovora i Zakona o izvršavanju kazne zatvora (ovakav sporazum za sada postoji za zatvorenike i maloljetnike katoličke, pravoslavne i muslimanske vjeroispovijesti). U slučajevima ostalih vjerskih zajednica (upisanih u registar vjerskih zajednica koji vodi Ministarstvo pravosuđa i uprave) omogućava se kontakt zainteresiranog zatvorenika ili maloljetnika s predstavnikom kojeg imenuje vjerska zajednica. 
 
U povodu velikih katoličkih blagdana i ostalih blagdana drugih vjeroispovijesti osobita se pažnja poklanja vjerskim potrebama zatvorenika i maloljetnika te se organiziraju svete mise i duhovni susreti koje često predvode istaknuti crkveni vjerodostojnici.