Azil i supsidijarna zaštita

Azil ili supsidijarna zaštita priznaje se osobama čiji bi život bio ugrožen povratkom u zemlju podrijetla

Azil će se priznati tražitelju koji se nalazi izvan zemlje svog državljanstva ili uobičajenog boravišta, a osnovano strahuje od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja zbog čega ne može ili ne želi prihvatiti zaštitu te zemlje.

Supsidijarna zaštita priznat će se tražitelju koji ne ispunjava uvjete za priznavanje azila, ako postoje opravdani razlozi koji ukazuju da će se povratkom u zemlju podrijetla suočiti sa stvarnim rizikom trpljenja ozbiljne nepravde i koji nije u mogućnosti ili zbog takvog rizika ne želi prihvatiti zaštitu te zemlje.

Ozbiljna nepravda podrazumijeva prijetnju smrtnom kaznom ili smaknućem, mučenje, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje te ozbiljnu i individualnu prijetnju životu civilnog stanovništva zbog proizvoljnog općeg nasilja u situacijama međunarodnog ili unutarnjeg oružanog sukoba.

Prava i obveze azilanta ili stranca pod supsidijarnom zaštitom

Kad se strancu odobri azil ili supsidijarna zaštita, ima pravo na boravak u Hrvatskoj te mu se osigurava smještaj, na teret državnog proračuna, najduže dvije godine od dana uručenja odluke kojom se odobrava azil ili supsidijarna zaštita.

Osim toga, ima pravo na:

  • rad (nije potrebna dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada)
  • zdravstvenu zaštitu
  • obrazovanje
  • slobodu vjeroispovijesti
  • besplatnu pravnu pomoć (u sastavljanju tužbe i zastupanje pred prvostupanjskim upravnim sudom u slučaju odobravanja zahtjeva u djelu kojim se priznaje supsidijarna zaštita te u slučajevima prestanka ili poništenja međunarodne zaštite 
  • socijalnu skrb
  • pomoć pri uključivanju u društvo i spajanje obitelji s članom obitelji
  • vlasništvo nekretnine sukladno Konvenciji iz 1951. godine
  • stjecanje hrvatskog državljanstva sukladno Zakonu o hrvatskom državljanstvu. 
Spajanje obitelji azilanta/stranca pod supsidijarnom zaštitom podrazumijeva spajanje s bračnim ili izvanbračnim drugom, životnim partnerom ili neformalnim životnim partnerom, s maloljetnom djecom koja nisu zasnovala vlastitu obitelj, s punoljetnom nevjenčanom djecom koja zbog svog zdravstvenog stanja nisu u mogućnosti brinuti se za svoje potrebe, s roditeljima ili sa zakonskim zastupnikom ako je azilant/stranac pod supsidijarnom zaštitom maloljetan te srodnikom prvog stupnja u ravnoj lozi s kojim je živio u zajedničkom kućanstvu te o njemu skrbi.

Azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom podnose zahtjev za izdavanje dozvole boravka koje se azilantu izdaje na rok od pet godina, a strancu pod supsidijarnom zaštitom na rok od tri godine. Azilant može podnijeti zahtjev za izdavanje putne isprave za azilanta, koja se uz ispunjavanje određenih zakonskih uvjeta izdaje na rok od pet godina. Stranac pod supsidijarnom zaštitom može podnijeti zahtjev za izdavanje posebne putne isprave za stranca, koja se uz ispunjavanje određenih zakonskih uvjeta izdaje na rok od dvije godine. 

Član obitelji azilanta ili stranca pod supsidijarnom zaštitom, koji zakonito boravi u Hrvatskoj, ima jednaka prava kao azilant/stranac pod supsidijarnom zaštitom.

Azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom obvezni su poštivati Ustav, zakone i druge propise Republike Hrvatske te u roku od 15 dana prijaviti prebivalište, imati kod sebe dozvolu boravka te je dati na uvid zakonom ovlaštenim osobama kao i pohađati tečaj hrvatskog jezika, povijesti i kulture.