Azil i supsidijarna zaštita
Azil ili supsidijarna zaštita priznaje se osobama čiji bi život bio ugrožen povratkom u zemlju podrijetla
Azil će se priznati tražitelju koji se nalazi izvan zemlje svog državljanstva ili uobičajenog boravišta, a osnovano strahuje od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja zbog čega ne može ili ne želi prihvatiti zaštitu te zemlje.Supsidijarna zaštita priznat će se tražitelju koji ne ispunjava uvjete za priznavanje azila, ako postoje opravdani razlozi koji ukazuju da će se povratkom u zemlju podrijetla suočiti sa stvarnim rizikom trpljenja ozbiljne nepravde i koji nije u mogućnosti ili zbog takvog rizika ne želi prihvatiti zaštitu te zemlje.
Ozbiljna nepravda podrazumijeva prijetnju smrtnom kaznom ili smaknućem, mučenje, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje te ozbiljnu i individualnu prijetnju životu civilnog stanovništva zbog proizvoljnog općeg nasilja u situacijama međunarodnog ili unutarnjeg oružanog sukoba.
Prava i obveze azilanta ili stranca pod supsidijarnom zaštitom
Kad se strancu odobri azil ili supsidijarna zaštita, ima pravo na boravak u Hrvatskoj te mu se može osigurati smještaj, na teret državnog proračuna, u pravilu najduže dvije godine od dana uručenja odluke kojom se odobrava azil ili supsidijarna zaštita.Osim toga, ima pravo na:
- rad (nije potrebna dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada)
- zdravstvenu zaštitu
- obrazovanje
- slobodu vjeroispovijesti
- besplatnu pravnu pomoć (u sastavljanju tužbe i zastupanje pred prvostupanjskim upravnim sudom u slučaju odobravanja zahtjeva u djelu kojim se priznaje supsidijarna zaštita te u slučajevima prestanka ili poništenja međunarodne zaštite
- socijalnu skrb
- pomoć pri uključivanju u društvo i spajanje s članom obitelji
- vlasništvo nekretnine sukladno Konvenciji iz 1951. godine
- stjecanje hrvatskog državljanstva sukladno Zakonu o hrvatskom državljanstvu.
Azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom podnose zahtjev za izdavanje dozvole boravka koje se azilantu izdaje na rok od pet godina, a strancu pod supsidijarnom zaštitom na rok od tri godine. Azilant može podnijeti zahtjev za izdavanje putne isprave za azilanta, koja se uz ispunjavanje određenih zakonskih uvjeta izdaje na rok od pet godina. Stranac pod supsidijarnom zaštitom može podnijeti zahtjev za izdavanje posebne putne isprave za državljanina treće zemlje, koja se uz ispunjavanje određenih zakonskih uvjeta izdaje na rok od dvije godine.
Član obitelji azilanta ili stranca pod supsidijarnom zaštitom, koji zakonito boravi u Hrvatskoj, ima jednaka prava kao azilant/stranac pod supsidijarnom zaštitom, osim prava na isprave kao azilant/stranac pod supsidijarnom zaštitom.
Azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom dužni su poštivati Ustav, zakone i druge propise Republike Hrvatske te u roku od 15 dana prijaviti prebivalište, kao i promjenu prebivališta i adrese stanovanja u roku od 15 dana od dana promjene, imati kod sebe dozvolu boravka te je dati na uvid zakonom ovlaštenim osobama kao i pohađati tečaj hrvatskog jezika, povijesti i kulture. Također, dužni su obavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova ako se isele iz Republike Hrvatske ili neprekidno borave u inozemstvu duže od 90 dana u razdoblju od 180 dana, u roku od 15 dana od dana nastupa navedenih okolnosti.
Nadalje, azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom dužni su, u roku od 15 dana od dana saznanja, prijaviti gubitak, nestanak ili krađu dozvole boravka ili putne isprave za azilanta policijskoj upravi/policijskoj postaji prema mjestu događaja ili saznanja. Ukoliko u inozemstvu izgube ili na drugi način ostanu bez dozvole boravka ili putne isprave za azilanta, dužni su u roku od 15 dana od dana saznanja prijaviti gubitak najbližoj diplomatskoj misiji/konzularnom uredu Republike Hrvatske.