Ostavinski postupak

Ostavinski postupak se provodi pred sudom ili javnim bilježnikom nakon smrti ostavitelja, a na rješenje koje donesu imate pravo žalbe odnosno prigovora

Ostavinski postupak je redoviti sudski postupak koji se provodi nakon smrti ostavitelja. Pokreće se nakon što sud primi smrtovnicu ostavitelja, izvadak iz matice umrlih, odnosno s njima izjednačenu ispravu.

U ostavinskom postupku treba utvrditi:
  • nasljednike
  • sastav ostavine
  • prava koja pripadaju pojedinim nasljednicima i drugim osobama. 

Ako nije proveden ostavinski postupak (primjerice zato što ostavinski sud nije zaprimo smrtovnicu ostavitelja ili s njom izjednačenu ispravu) pa iza ostaviteljeve smrti nije doneseno rješenje o nasljeđivanju, a iza ostavitelja je ostala imovina, mjesno nadležnom općinskom sudu možete podnijeti prijedlog za pokretanje ostavinskog postupka, uz dostavu potrebnih isprava:
 
  • smrtovnice, odnosno drugog dokaza o smrti ostavitelja
  • oporuke
  • isprava koje se odnose na ostaviteljevu imovinu npr. izvadak iz zemljišnih knjiga.
 

Sudska nadležnost

Mjesna nadležnost za raspravljanje ostavine određuje se prema ostaviteljevu prebivalištu u vrijeme smrti, a podredno prema boravištu, mjestu gdje se nalazi pretežni dio njegove ostavine u Hrvatskoj, odnosno prema mjestu gdje je ostavitelj upisan u knjigu državljana.

Za raspravljanje ostavine nadležan je općinski sud, odnosno javni bilježnik kao povjerenik suda.
 

Ostavinska rasprava

Za ostavinsku raspravu sud će odrediti ročište. Na ostavinsku raspravu sud će pozvati zainteresirane osobe, kao i osobe koje bi po zakonu mogle polagati pravo na nasljedstvo u slučaju postojanja oporuke te izvršitelja oporuke ako je postavljen. Zainteresirane osobe se također pozivaju da dostave sudu pisanu oporuku, odnosno ispravu o usmenoj oporuci ako se nalazi kod njih, ili da naznače svjedoke usmene oporuke.
 

Nasljednička izjava

Sud će na ostavinskoj raspravi raspraviti o svim pitanjima važnim za donošenje odluke u ostavinskom postupku, a osobito o pravu na nasljedstvo, veličini nasljednoga dijela i pravu na zapise. Sud o pravima, u pravilu, odlučuje nakon što zainteresiranim osobama omogući davanje potrebnih izjava.

Nasljedničkom izjavom nasljednik prihvaća ili se odriče nasljedstva. Svatko je ovlašten, ali nitko nije dužan dati nasljedničku izjavu. Ako niste dali izjavu o odricanju od nasljedstva smatra se da želite biti nasljednikom. Ako valjano izjavite da prihvaćate nasljedstvo, ne možete ga se više odreći. Sud neće zahtijevati od vas nasljedničku izjavu, no možete je dati usmeno pred ostavinskim sudom ili pred svakim drugim općinskim sudom, odnosno predajom ostavinskom sudu ovjerene isprave o tome.

Izjava o odricanju od nasljedstva može se dati od trenutka smrti ostavitelja, odnosno trenutka otvaranja nasljedstva do donošenja prvostupanjske odluke. Takvu izjavu nije moguće dati prije smrti ostavitelja. Ako ne izjavite odnosi li se izjava na ono što vam pripada na temelju zakona, ili na temelju oporuke, ili kao nužni dio smatra se da se izjava odnosi na nasljedstvo na bilo kojem temelju. Možete se odreći nasljedstva samo u svoje ime, ili i u ime svojih potomaka. Ako ne navedete da se odričete samo u svoje ime odricanje obuhvaća i potomke. Izjava o odricanju se ne odnosi na naknadno pronađenu imovinu. Odricanje u korist određenog nasljednika ne smatra se odricanjem od nasljedstva nego izjavom o ustupu svoga nasljednog dijela.
 

Rješenje o nasljeđivanju

Nakon završetka ostavinske rasprave sud donosi rješenje o nasljeđivanju, kojim utvrđuje tko je ostaviteljevom smrću postao njegov nasljednik i koja su prava time stekle druge osobe. Pravomoćnim je rješenjem utvrđeno što je u sastavu ostavine, tko je ostaviteljev nasljednik, koliki mu nasljedni dio pripada, je li mu nasljedno pravo ograničeno ili opterećeno i kako, postoje li kakva prava na zapise i koja, kao i koja su prava time stekle i druge osobe.

Rješenje o nasljeđivanju sud će dostaviti svim nasljednicima i zapisovnicima, kao i osobama koje su tijekom postupka istakle zahtjev za nasljedstvo. Pravomoćno rješenje sud će dostaviti  nadležnom poreznom tijelu i nadležnom zemljišnoknjižnom sudu najkasnije u roku od 15 dana nakon isteka mjeseca u kojem je rješenje postalo pravomoćno. U rješenju o nasljeđivanju sud će odrediti da se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju provedu potrebni upisi u skladu s pravilima zemljišnoknjižnog prava.

Ono što je utvrđeno pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju može pobijati jedino onaj koji po odredbama Zakona o nasljeđivanju nije vezan pravomoćnošću rješenja o nasljeđivanju, i to jedino putem parnice s osobama u čiju korist glasi utvrđenje čiju istinitost osporava.
 

Žalba i prigovor

Protiv rješenja prvostupanjskog suda dopuštena je žalba ako zakonom nije drukčije propisano, a podnosi se u roku od 15 dana od dostave prvostupanjskog rješenja. Rješenja protiv kojih je dopušten prigovor, odnosno žalba i rješenja drugostupanjskog suda moraju biti obrazložena.

Ako je rješenje o nasljeđivanju donio javni bilježnik kao povjerenik suda, prigovor na rješenje podnosite javnom bilježniku u roku od osam dana od dana dostave rješenja. Vaš prigovor bilježnik je dužan i to bez odgode (zajedno sa spisom) dostaviti nadležnom sudu.

O prigovoru potom odlučuje sudac koji može:
  • odbaciti prigovor
  • rješenje javnog bilježnika u cijelosti ili djelomično održati na snazi
  • rješenje javnog bilježnika u cijelosti ili djelomično ukinuti.

Protiv rješenja suda kojim je rješenje javnog bilježnika u cijelosti ili djelomično ukinuto nije dopuštena samostalna žalba. Rješenje o prigovoru dostavit će se strankama i javnom bilježniku.
 

Postupak kod javnog bilježnika

Sud koji je povjerio javnom bilježniku predmet provodi stalni nadzor nad njegovim radom, a iz važnih razloga može mu oduzeti provođenje ostavinskog postupka i sam provesti postupak ili ga povjeriti drugom javnom bilježniku.

Kad u ostavinskom postupku javni bilježnik postupa kao povjerenik suda, ne plaća se javnobilježnička pristojba, nego samo nagrada po propisanoj tarifi. Javnom bilježniku je zabranjeno sklapanje pogodbe sa strankama o plaćanju nagrade i troškova drukčije nego što je propisano tarifom.

Visina nagrade ovisi o procijenjenoj vrijednosti ostavine, a detaljnije informacije možete pronaći u povezanom propisu Pravilnik o visini nagrade i naknade troškova javnog bilježnika kao povjerenika suda u ostavinskom postupku.
 

Parnica

Bilo da ostavinski postupak provodi sud ili javni bilježnik, sud će uputiti stranke na parnicu ili upravni postupak ako su sporne činjenice:
  • o kojima ovisi neko njihovo pravo (npr. činjenice o kojima ovisi: nasljedno pravo, veličina nasljednog dijela, vrijednost nužnog dijela ili uračunavanje u nasljedni dio, opravdanost isključenja nužnih nasljednika ili postojanje razloga za nedostojnost, je li se neka osoba odrekla nasljedstva)
  • o pravu na zapis ili o drugom pravu na ostavinu
  • o sastavu ostavine.

Ovisno o prirodi spornih činjenica, ostavinski se postupak može prekinuti ili nastaviti za vrijeme trajanja parnice.
 

Kad se ne provodi rasprava

Ostavinska se rasprava ne provodi:
  • ako prema podacima kojima sud raspolaže umrli nije ostavio ostavinu
  • ako je ostavitelj ostavio samo pokretne stvari i s njima izjednačena prava, a nijedna od osoba pozvanih na nasljedstvo ne zahtijeva da se provede ostavinski postupak.
 

Postupak u slučaju naknadno pronađene imovine

Naknadno pronađena imovina je imovina koja nije obuhvaćena pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju. Pronađe li se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju imovina koja nije obuhvaćena tim rješenjem, sud neće ponovno provoditi ostavinsku raspravu, nego će pronađenu imovinu novim rješenjem rasporediti na temelju prije donesenog rješenja o nasljeđivanju. Sud će ponovno provoditi ostavinsku raspravu samo ako se ranije neki od nasljednika odrekao nasljedstva ili svoj nasljedni dio ustupio sunasljedniku. Ako prije nije vođena ostavinska rasprava, sud će je po službenoj dužnosti provesti samo ako naknadno pronađenu imovinu čine nekretnine i s njima izjednačena prava. Ako naknadno pronađenu imovinu čine pokretnine i s njima izjednačena prava, sud će provesti ostavinsku raspravu samo na zahtjev zainteresiranih osoba.