Gospodarska djelatnost udruga

Udruga smije obavljati gospodarske djelatnosti, ali ne radi stjecanja dobiti za svoje članove ili treće osobe

Udruga smije obavljati gospodarske djelatnosti ako je to propisano statutom, sukladno posebnim propisima kojima se uređuju uvjeti za obavljanje te vrste djelatnosti.

Gospodarske djelatnosti udruga može obavljati pored djelatnosti kojima se ostvaruju njezini ciljevi utvrđeni statutom, ali ih ne smije obavljati radi stjecanja dobiti za svoje članove ili treće osobe.

Sukladno članku 9. Zakona o udrugama, djelovanje udruge temelji se na načelu neprofitnosti, što znači da se udruga ne osniva sa svrhom stjecanja dobiti, ali može obavljati gospodarsku djelatnost, sukladno zakonu i statutu.


Obavljanje gospodarske djelatnosti

Odredbama Općeg poreznog zakona pojašnjeno je da se gospodarskom djelatnošću smatra razmjena dobara i usluga na tržištu radi ostvarivanja prihoda, dohotka, dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi. 
 
Kako je to propisano i člankom 31. Zakona o udrugama, udruge mogu ostvarivati prihode obavljanjem djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi i obavljanjem gospodarske djelatnosti samo ako je to propisano statutom i ako je sukladno posebnim propisima kojima se uređuju uvjeti za obavljanje te vrste djelatnosti.
 
Gospodarske djelatnosti udruga može obavljati pored djelatnosti kojima se ostvaruju njezini ciljevi utvrđeni statutom, ali ih ne smije obavljati radi stjecanja dobiti za svoje članove ili treće osobe.
 
Ako u obavljanju gospodarske djelatnosti udruga ostvari višak prihoda nad rashodima, on se mora sukladno statutu udruge koristiti isključivo za ostvarenje ciljeva utvrđenih statutom. Ako postupa na ovakav način, udruga može obavljati dohodovnu djelatnost i ostvariti neograničeno visoki prihod. Pritom treba napomenuti da načelo zabrane stjecanja dobiti za članove i treće osobe udrugu ne sprečava da podmiri troškove ili na odgovarajući način nagradi članove i druge osobe koje za nju obavljaju određene poslove koji pridonose ostvarivanju cilja udruge.
 
Nadležni ured državne uprave rješenje o upisu udruge, koja je u statutu propisala obavljanje gospodarske djelatnosti, odmah po upisu u registar udruga obavezno dostavlja Poreznoj upravi. Zakonom o porezu na dobit, propisano je da su udruge koje obavljaju određenu gospodarsku djelatnost čije bi neoporezivanje dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu, dužne u roku od osam dana od dana početka obavljanja te djelatnosti upisati se u registar poreznih obveznika koji vodi Porezna uprava radi utvrđivanja obveza poreza na dobit po osnovi obavljanja određene gospodarske djelatnosti. 

Udruga koja sama prijavi obavljanje gospodarske djelatnosti neće dobiti rješenje, već postaje obveznik poreza na dobit bez rješenja, međutim, ako Porezna uprava na vlastitu inicijativu ili na prijedlog drugih poreznih obveznika ili druge zainteresirane osobe, obveže udrugu na plaćanje poreza na dobit, o tome će izdati rješenje.

Zakon o porezu na dobit ne razmatra na koji način udruga koristi višak prihoda nad rashodima, već se uzima u obzir činjenica da bi neoporezivanje udruge stavilo ju u povoljniji položaj na tržištu od poduzetnika koji je obveznik poreza na dobit i obavlja istu gospodarsku djelatnost.

Zakon o porezu na dobit ne propisuje visinu prihoda do koje udruga ne bi imala obvezu prijavljivanja gospodarske djelatnosti.
Zakon nije propisao, ali udruge također mogu, radi obavljanja gospodarskih djelatnosti, u svrhu ostvarivanja ciljeva utvrđenih statutom, osnivati trgovačka društva, zadruge ili druge gospodarske subjekte, sukladno posebnim propisima, a uzajamne odnose urediti ugovorom.

Teško je pobrojati sve gospodarske djelatnosti koje udruga smije obavljati i koje joj mogu donijeti prihod. Pri određivanju dopuštenih gospodarskih djelatnosti valja poći od načela da je udruzi dopušteno obavljati sve djelatnosti koje su utvrđene statutom udruge, osim onih koje su zakonom izričito zabranjene. U praksi se primjenjuje načelo da je udrugama dopušteno obavljati one gospodarske djelatnosti koje su kao dopuštene izričito utvrđene posebnim propisima. Stoga, za svaku konkretnu gospodarsku djelatnost treba razmotriti odgovarajući materijalni propis (npr. za djelatnost trgovine Zakon o trgovini, itd.) a nakon toga procijeniti je li konkretna djelatnost izričito dopuštena ili zabranjena, pa ako nije zabranjena utvrditi pod kojim uvjetima takvu djelatnost može obavljati udruga.
 

Minimalni tehnički uvjeti

Udruge se pri prodaji proizvoda moraju ponašati kao poslovni subjekti te ispunjavati minimalne tehničke uvjete. To se odnosi na opremu i sredstva pomoću kojih se obavlja trgovina, opće sanitarne i zdravstvene uvjete prema propisima o hrani kojima moraju udovoljavati prodajni objekti te opremu, sredstva i osobe koje neposredno posluju s robom i mogu utjecati na zdravlje ljudi, sukladno posebnim propisima.

Zakon omogućuje obavljanje djelatnosti trgovine i neprofitnim pravnim osobama. Bez ishođenja minimalnih tehničkih uvjeta, a sukladno posebnim propisima, one zbog ostvarivanja svojih ciljeva mogu obavljati sve djelatnosti utvrđene statutom, osim onih koje su zakonom izričito zabranjene. Također mogu obavljati prodaju robe ili usluga, kao zakonski dopušten oblik trgovine na malo, u prostorima kulturnih, sakralnih, obrazovno-pedagoških, znanstvenih i drugih javnih ustanova, kao i prostorima koji se smatraju zaštićenim područjem prirode.

Uvedena je i iznimka od primjene odredbi Zakona o trgovini koja se odnosi na ispunjavanje minimalnih tehničkih i drugih uvjeta kada se radi o prodaji koju pravne osobe (udruge, zadruge, ustanove i sl.) obavljaju u okviru svoje redovne djelatnosti. To znači da u navedenom slučaju ne postoji obveza ishođenja rješenja nadležnog tijela o ispunjavanju minimalnih tehničkih i drugih uvjeta.
 

Održavanje tečajeva

Udruge mogu održavati naplatne tečajeve, jer obavljanje takve djelatnosti nije zabranjeno. Međutim, polaznike tečaja potrebno je unaprijed upozoriti da potvrda o uspješno okončanom tečaju (diploma, svjedodžba i sl.) nije javna isprava, već da se radi o tečaju i ispravi internog značaja. Osim toga, ostvareni prihod je potrebno knjigovodstveno prikazati i platiti odgovarajući porez. Ako registracijsko tijelo osporava ovakav pravni stav, potrebno je zatražiti pojašnjenje o tome na kojim argumentima ono temelji svoje pravno mišljenje.
 

Prodavanje donirane robe

Iako prema Zakonu o trgovini nisu trgovci, djelatnost trgovine mogu obavljati udruge registrirane sukladno odredbama Zakona o udrugama ako im namjera nije stjecanje dobiti odnosno mogu prodavati samo vlastite proizvode na način određen člankom 10. stavkom 1. postavkom 2., 3., 4., 9. i 13. Zakona o trgovini, dakle izvan prodavaonica.

Udruga kao neprofitna organizacija može prodavati robu iz donacija i poklonjenu robu za koju ne pruža nikakvu protuuslugu davateljima te se takva roba može tretirati kao vlastiti proizvod, ali ne može prodavati robu za koju dio naknade mora isplatiti donatoru.

Za obavljanje prodaje predmeta koji nisu proizvod udruge ili na način koji nije propisan Zakonom o trgovini potrebno je zadovoljiti odredbe članka 4. navedenog Zakona te registrirati udrugu kao trgovačko društvo odnosno obrt čija je djelatnost kupnja i prodaja robe. Trgovačko društvo se registrira na nadležnom trgovačkom sudu, dok se obrt upisuje u Obrtni registar pri uredu državne uprave u županiji ili Gradu Zagrebu, zaduženom za poslove gospodarstva na području sjedišta obrta.


Posluživanje pića i jela

Odredbama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 85/15) te njegovim provedbenim propisima definirano je što se smatra ugostiteljskom djelatnošću te pod kojim uvjetima i na koji način se ista može obavljati. Prema članku 5., stavku 2. navedenog Zakona, ugostiteljsku djelatnost mogu obavljati sljedeće udruge:
  • Hrvatski ferijalni i hostelski savez
  • Hrvatski planinarski savez i njegove članice
  • lovačke udruge
  • ribičke udruge
  • udruge pripadnika nacionalnih manjina
  • Savez izviđača Hrvatske
  • Hrvatska glazbena mladež u objektima Međunarodnog kulturnog centra u Grožnjanu
  • amaterske sportske udruge.

Udruge mogu pružati usluge pripremanja i usluživanja toplih i hladnih napitaka, bezalkoholnih pića i jela koje organiziraju za potrebe svojih zaposlenika i svojih članova u svojim poslovnim prostorijama i prostorima (tzv. „kantine“).  Ove udruge nisu dužne (niti mogu) registrirati djelatnost ugostiteljstva, te nemaju obvezu od nadležnog upravnog tijela ishoditi rješenje da prostorija odnosno prostor u kojem se priprema i uslužuje dopuštena hrana, piće i napitci udovoljava propisanim uvjetima. Međutim, takve udruge ne smiju usluživati alkoholna pića svojim članovima i zaposlenicima, te ne smiju usluživali jela, pića i napitke osobama koje nisu članovi udruge ili zaposlenici te udruge.

Iznimno, odredbom članka 12. stavka 2. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, omogućeno je udrugama da mogu, kao učesnici proslava i manifestacija koje u promidžbeno-turističku svrhu organiziraju turističke zajednice i jedinice lokalne samouprave (općina/grad) na tim događanjima pružati ugostiteljske usluge pripremanja i usluživanja jela, pića, napitaka i slastica i drugih osobama, uz prethodnu suglasnost sanitarnog inspektora o ispunjenju sanitarnih uvjeta.
 

Dodatne informacije:

Zakon o udrugama

Opći porezni zakon

Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti

Zakon o pružanju usluga u turizmu

Zakon o trgovini

Ministarstvo uprave

Ministarstvo turizma

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta

Ministarstvo uprave - Uredi državne uprave u županijama