Stambena štednja i državna poticajna sredstva

Stambena štednja je posebna vrsta namjenske štednje kojom stječete pravo na povoljniji stambeni kredit i državna poticajna sredstva 

Stambena štednja u smislu Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje predstavlja organizirano prikupljanje novčanih sredstava - depozita od domaćih fizičkih i pravnih osoba radi rješavanja stambenih potreba stambenih štediša odobravanjem stambenih kredita uz financijsku potporu države na području Republike Hrvatske.

Važeći Zakon stupio je na snagu 1. siječnja 1998. godine, a njime su propisani uvjeti stambene štednje i stambenih kredita, uvjeti, mjerila i postupak davanja i korištenje državnih poticajnih sredstava za rješavanje stambenih potreba građana te pripadajuće kaznene odredbe.

Stambena štednja

Stambenu štednju prikupljaju specijalizirane financijske institucije - stambene štedionice, koje se osnivaju i posluju sukladno odredbama Zakona o kreditnim institucijama.

Stambena štednja je posebna namjenska štednja, a stambene štedionice odobravaju štedišama kredite radi rješavanja stambenih potreba. Stambeni kredit odobrava se za:

• kupnju stana ili obiteljske kuće
• izgradnju stana ili obiteljske kuće
• rekonstrukciju, adaptaciju i popravak te opremanje stana ili obiteljske kuće
• kupnju građevinske čestice bez ili s djelomično izgrađenom građevinom
• komunalno uređenje građevinske čestice
• otplatu stambenog kredita u korištenju uzetog kod kreditne institucije. 

Državna poticajna sredstva

Sukladno članku 21. Zakona, državna poticajna sredstva za stambene štediše odobravaju se stambenoj štedionici iz državnog proračuna Republike Hrvatske na osnovi dokumentiranih podataka o prikupljenoj stambenoj štednji u prethodnoj kalendarskoj godini.

Državna poticajna sredstva (DPS) isplaćuju se prema postotku utvrđenim formulom iz Zakona do iznosa raspoložive stambene štednje uplaćene u godini za koju se isplaćuju DPS, a najviše do iznosa 663.61 EUR raspoložive stambene štednje po stambenom štediši tijekom jedne kalendarske godine. Pod raspoloživom štednjom podrazumijeva se iznos stambene štednje koju je štediša uplatio tijekom jedne godine nakon umanjenja za iznose naknada koju naplaćuje stambena štedionica.
 
DPS sukladno članku 26. Zakona, s pripadajućom kamatom isplatit će se stambenom štediši ako stambeni štediša:

• ostvari pravo na stambeni kredit i sklopi ugovor o kreditu u skladu s ovim Zakonom
• ne otkaže ugovor o stambenoj  štednji u razdoblju kraćem od pet godina od početka stambene štednje
• raskine ugovor o stambenoj štednji zbog neispunjavanja zakonskih ili ugovornih obveza stambene štedionice.

 
Od uvođenja stambene štednje 1998. godine, visina DPS-a  je određena Zakonom, kao fiksan postotak, no čiji je iznos do sada smanjivan nekoliko puta. Uvođenjem stambene štednje, DPS je iznosio 25 posto od iznosa raspoložive stambene štednje uplaćene u godini za koju se isplaćuju DPS, a najviše do iznosa od 663.61 EUR raspoložive stambene štednje po stambenom štediši tijekom jedne kalendarske godine.

Izmjenom Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje iz 2005. godine, postotak DPS-a smanjen je s 25 posto na 15 posto te izmjenama iz 2013. godine smanjen je s 15 posto na 10 posto. Od 1. siječnja 2014. godine, DPS na stambenu štednju prikupljenu i prenesenu iz ranijih godina u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. godine ne isplaćuje se iz državnog proračuna Republike Hrvatske.

Posljednjim zakonodavnim izmjenama 2014., odnosno 2015., uveden je varijabilni iznos DPS-a po uzoru na neke države članice Europske unije koje imaju višegodišnje pozitivno iskustvo u primjeni varijabilnog iznosa DPS-a čime je stvoren stabilan zakonodavni okvir i preduvjet za daljnji razvoj sustava stambene štednje.
 
Stoga se za stambenu štednju prikupljenu od 1. siječnja 2015. godine na dalje, isplaćuje DPS prema postotku utvrđenom formulom iz članka 21. stavka 2. Zakona, tzv, varijabilnom postotku.

Državna poticajna sredstva za 2015. godinu

DPS za stambenu štednju prikupljenu u 2015. godini iznose 4,9 posto = najviše 32.52 EUR po stambenom štediši (= 663.61 EUR raspoložive stambene štednje po stambenom štediši * 4,9 posto = 32.52 EUR sukladno Odluci o iznosu državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u 2015. godini donesenoj temeljem Uredbe o izmjeni Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje.

Državna poticajna sredstva za 2016. godinu

DPS za stambenu štednju prikupljenu u 2016. godini iznose 4,1 posto  = najviše 27.21 EUR po stambenom štediši (=663.61 EUR raspoložive stambene štednje po stambenom štediši * 4,1 posto = 27.21 EUR sukladno Odluci o iznosu državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u 2016. godini.

Državna poticajna sredstva za 2017. godinu

DPS za stambenu štednju prikupljenu u 2017. godini iznose 3,3 posto  = najviše 21.9 EUR po stambenom štediši (=663.61 EUR raspoložive stambene štednje po stambenom štediši * 3,3 posto =21.9 EUR sukladno Odluci o iznosu državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u 2017. godini.

Državna poticajna sredstva za 2018. godinu

DPS za stambenu štednju prikupljenu u 2018. godini iznose 1,8 posto  = najviše 11.95 EUR po stambenom štediši (=663.61 EUR raspoložive stambene štednje po stambenom štediši * 1,8 posto = 11.95 EUR sukladno Odluci o iznosu državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u 2018. godini.

Državna poticajna sredstva za 2019. godinu

DPS za stambenu štednju prikupljenu u 2016. godini iznose 1,2 posto  = najviše 7.96 EUR po stambenom štediši (=663.61 EUR raspoložive stambene štednje po stambenom štediši * 1,2 posto =7.96 EUR sukladno Odluci o iznosu državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u 2019. godini.

Državna poticajna sredstva za 2020. godinu

DPS za stambenu štednju prikupljenu u 2020. godini iznose 0,7 posto  = najviše 4.65 EUR po stambenom štediši (=663.61 EUR raspoložive stambene štednje po stambenom štediši * 0,7 posto = 4.65 EUR sukladno Odluci o iznosu državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u 2020. godini.