Predškolski odgoj i obrazovanje djece s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

U skupinu djece s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama ulaze darovita djeca i djeca s teškoćama. Za svaku od tih kategorija osigurana je provedba posebnih programa već od predškolske dobi

Odgoj i obrazovanje darovite djece predškolske dobi

Rano otkrivanje i utvrđivanje darovitosti provodi psiholog u suradnji s drugim stručnim suradnicima dječjeg vrtića. 

Programi za darovitu djecu

Program za darovitu djecu provode odgojitelji i stručni suradnici u suradnji s ostalim odgojno-obrazovnim radnicima u dječjem vrtiću, a po potrebi i s odgovarajućim stručnim i znanstvenim ustanovama. 

Programi za darovitu djecu ostvaruju se:
  • u svim vrstama programa i u svim odgojno-obrazovnim skupinama dječjih vrtića
  • u kraćim posebno prilagođenim programima primjerenim sposobnostima, potrebama i interesima djeteta u dogovoru s roditeljima
Programi namijenjeni darovitoj djeci temelje se na:
  • individualnim sposobnostima, sklonostima i interesima
  • dodatnim programskim sadržajima
  • stalnoj suradnji s roditeljima
  • praćenju djetetova napredovanja
  • stalnoj suradnji sa stručnjacima i znanstvenim ustanovama.

Provedba programa za darovitu djecu

Posebni programi predškolskog odgoja i naobrazbe za darovitu djecu ostvaruju se kao:
a) prošireni redoviti programi koji su djelomično prilagođeni djetetovim izraženim interesima, sklonostima i sposobnostima, a ostvaruju se u redovitim programima predškolskog odgoja i naobrazbe.
b) programi rada u manjim skupinama djece istih ili sličnih sposobnosti, sklonosti i interesa organiziranjem posebnih aktivnosti (projekti, zahtjevnije logičko-didaktičke igre, rad na multimedijskom računalu i slično),
c) posebno prilagođeni programi dopunjeni sadržajima koji potiču razvoj specifičnih područja darovitosti, uz poštovanje razvojnih specifičnosti darovitog djeteta, a ostvaruju se kao:

  • igraonice za darovitu djecu sličnih intelektualnih sposobnosti i interesa (do 15 djece)
  • programi specifičnih sadržaja za djecu sličnih sposobnosti, interesa i talenata (glazbena, likovna, sportska, jezična, kreativna igraonica)
  • individualni mentorski rad.

Odgoj i obrazovanje djece s teškoćama predškolske dobi

Djeca s teškoćama uključuju se u redoviti ili program javnih potreba predškolskog odgoja i obrazovanja. 

Provedba programa za djecu s teškoćama predškolske dobi

Programi rada za djecu s teškoćama provode se s djecom starosne dobi od šest mjeseci do polaska u školu, i to uključivanjem djece u:
  • odgojno-obrazovne skupine s redovitim programom
  • odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom
  • posebne ustanove.

U odgojno-obrazovne skupine s redovitim programom uključuju se, na temelju mišljenja stručnog povjerenstva (osnovanog po propisima iz područja socijalne skrbi), mišljenja stručnih suradnika (pedagoga, psihologa, stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila), više medicinske sestre i ravnatelja dječjeg vrtića kao i odgovarajućih medicinskih i drugih nalaza, mišljenja i rješenja nadležnih tijela, ustanova i vještaka, i to: 
  • djeca s lakšim teškoćama koja s obzirom na vrstu i stupanj teškoće, uz osiguranje potrebnih specifičnih uvjeta mogu svladati osnove programa s ostalom djecom u skupini, a uz osnovnu teškoću nemaju dodatne teškoće, osim lakših poremećaja glasovno-govorne komunikacije
  • djeca s težim teškoćama uz osiguranje potrebnih specifičnih uvjeta, ako je nedovoljan broj djece za ustroj odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom.

Tko su djeca s teškoćama i vrste teškoća

Djecom s teškoćama, sukladno Državnom pedagoškom standardu predškolskog odgoja i naobrazbe smatraju se:
  • djeca s oštećenjem vida
  • djeca s oštećenjem sluha
  • djeca s poremećajima govorno-glasovne komunikacije
  • djeca s promjenama u osobnosti uvjetovanim organskim čimbenicima ili psihozom
  • djeca s poremećajima u ponašanju
  • djeca s motoričkim oštećenjima
  • djeca sniženih intelektualnih sposobnosti
  • djeca s autizmom
  • djeca s višestrukim teškoćama
  • djeca sa zdravstvenim teškoćama i neurološkim oštećenjima (dijabetes, astma, bolesti srca, alergije, epilepsija i slično).

Lakšim teškoćama djece smatraju se:
  • slabovidnost
  • nagluhost
  • otežana glasovno-govorna komunikacija
  • promjene u osobnosti djeteta uvjetovane organskim čimbenicima ili psihozom,
  • poremećaji u ponašanju i neurotske smetnje (agresivnost, hipermotoričnost, poremećaji hranjenja, enureza, enkompreza, respiratorne afektivne krize), motorička oštećenja (djelomična pokretljivost bez pomoći druge osobe)
  • djeca sa smanjenim intelektualnim sposobnostima (laka mentalna retardacija).

Težim teškoćama djece smatraju se:
  • sljepoća
  • gluhoća
  • potpuni izostanak govorne komunikacije
  • motorička oštećenja (mogućnost kretanja uz obveznu pomoć druge osobe ili elektromotornog pomagala)
  • djeca značajno sniženih intelektualnih sposobnosti
  • autizam
  • višestruke teškoće (bilo koja kombinacija navedenih težih teškoća, međusobne kombinacije lakših teškoća ili bilo koja lakša teškoća u kombinaciji s lakom mentalnom retardacijom).