Koje su najčešće povrede prava na zaštitu osobnih podataka (zlouporabe osobnih podataka)?
Zlouporabu tuđih osobnih podataka netko čini u svrhu nanošenja drugom štete (povreda ugleda i časti, povreda privatnosti)
PRIMJER: osoba A otvori lažni Facebook profil osobe B, objavi pri tom fotografiju osobe B, njene osobne podatke – kojima raspolaže, ime, prezime, dob itd. i potom objavljuje neadekvatan i/ili vulgaran sadržaj na FB profilu koji osobu B prikazuje u negativnom svjetlu.
Osobni podaci mogu se zloupotrijebiti u svrhu počinjenja nekih kaznenih djela, npr. prijevare ili netko iskoristi tuđe osobne podatke u svrhu pribavljanja protupravne koristi, npr. korištenje tuđih osobnih podataka u svrhu sklapanja lažnih ugovora (tzv. krađa identiteta).
PRIMJER: osoba A koristi osobne podatke osobe B u svrhu sklapanja "lažnog" ugovora s nekim teleoperaterom, predstavljajući se kao osoba B, sklopi u njeno ime, a u svoju korist ugovor o pribavljanju broja i mobilnog uređaja, napravi račun koji ne podmiruje, a teret dugovanja padne na osobu B koja sa spomenutim ugovorom nema nikakve veze budući je isti lažno sklopljen korištenjem njenih osobnih podataka.
Pojedince se može navesti da dostave svoje osobne podatke npr. lažno ih se uvjerava da su osvojili veliko nasljedstvo ili da su osvojili nagradu na nagradnoj igri, a sve u svrhu stjecanja protupravne koristi.
PRIMJER: osoba je na društvenoj mreži dobila obavijest od organizatora nagradne igre da je dobitnik na nagradnoj igri. Kako bi mogla preuzeti nagradu, mora dostaviti presliku prednje i stražnje strane svoje osobne iskaznice. Preslika osobne iskaznica je potom zloupotrebljena za sklapanje lažnog pretplatničkog ugovora na daljinu.
Savjetujemo da s osobnim podacima postupate s osobitom pažnjom, odgovorno i kritički te da iste ne prosljeđujete nepoznatim kao i nedovoljno poznatim osobama ako nemate pouzdane informacije o njihovom identitetu, a naročito ne putem interneta.
! Što je veći opseg osobnih podataka koje netko od Vas traži putem interneta (primjerice potpuna preslika osobne iskaznice) to su veće mogućnosti nezakonite objave osobnih podataka, krađe identiteta i drugih zlouporaba osobnih podataka. Imajte na umu da osobnu iskaznicu i podatke sadržane u osobnoj iskaznici imaju pravo i ovlast tražiti samo nadležna tijela i pravne osobe sukladno posebnim propisima i uvjetima poslovanja, tj. policija te davatelji usluga – banke i operatori telekomunikacijskih usluga, a u svrhu nedvojbene identifikacije građana/klijenata (uvid trgovaca kod prodaje alkohola i duhanskih proizvoda, prijavljivanje kod usluga smještaja, rent-a-car usluge i dr.) Osobnu iskaznicu radnika može tražiti i poslodavac pod zakonom propisanim uvjetima.
Povrede prava na zaštitu osobnih podataka često se odnose i na: objavu osobnih podataka u medijima, objavu osobnih podataka na oglasnoj ploči stambene zgrade, dostave medicinske dokumentacije neovlaštenim osobama, obradu osobnih podataka postavljanjem videonadzomog sustava u zajedničkim prostorijama višestambenih zgrada bez valjanog pravnog temelja, obradu osobnih podataka videonadzornim kamerama u poslovnim prostorijama poslodavaca netočno vođenje osobnih podataka o korisnicima usluga u ovršnim postupcima u svrhu naplate usluga tj. obrada tuđeg OIB-a ili broja identifikacijskog dokumenta kod osoba istog imena i prezimena koji dovodi do netočne identifikacije dužnika i zamjene identiteta osoba, davanje na korištenje osobnih podataka drugim korisnicima bez pravne osnove kao što je primjerice dostava OIB-a suvlasnika potencijalnim upraviteljima zgrade, nepoduzimanje odgovarajućih mjera zaštite osobnih podataka koje banke vode o svojim klijentima od neovlaštenog pristupa i uporabe itd.